DT News - Bosnia and Herzegovina - STRES KOD STOMATOLOGA - Stres i kako ga prevazići 2.deo

Search Dental Tribune

STRES KOD STOMATOLOGA - Stres i kako ga prevazići 2.deo

dr Anita Brzaković, DT Serbia&Montenegro

dr Anita Brzaković, DT Serbia&Montenegro

sri. 28 ožujka 2018

spasiti

Stres je sastavni deo naše svakodnevnice. Stres može da nas motiviše, da nas vodi ka napretku u životu i da nam da snage da izdržimo sve izazove s kojima se susrećemo, ali previše stresa može da nam naškodi. Za stres na radnom mestu je mnogim kliničkim istraživanjima dokazano da je jedan od najčešćih uzroka zdravstvenih problema. Stomatologija se smatra jednom od veoma stresnih profesija, a po nekim istraživanjima profesija stomatologa spada u jedno od deset najstresnijih zanimanja. Pored izazova medicinskog zvanja i preduzetništva (izazovi rukovođenja, finansije, administrativni poslovi) , za stomatologiju je karakteristično i to da se tokom radnog dana provodi u istom položaju duži vremenski period, kao i da se stomatolozi vrlo često susreću sa pacijentima koji imaju strah ili fobiju od stomatologa.

Stres u stomatologiji započinje još dok zapravo i niste postali stomatolog. Prvi pritisci na nas počinju prilikom priprema i samog polaganja prijemnog ispita tj.upisa na fakultet, a nastavlja se tokom studiranja (polaganje ispita, početak rada na pacijentima), a onda se nastavljaju nakon diplomiranja donošenjem odluke gde i kako ćemo početi da radimo i zarađujemo. Odluka da otvorimo svoju privatnu stomatološku ordinaciju je veoma važna životna odluka, koja pored velikih finansijskih ulaganja podrazumeva i veliku posvećenost, i mentalnu i fizičku. A onda kad počnemo da radimo kao stomatolozi, pored svih uobičajenih pritisaka i izazova svakodnevnog života, stomatolozi se susreću sa još dodatnim izazovima koji mogu da budu “stres okidači”, a to su: neophodnost velike koncentracije i fokusiranosti, vremensko ograničenje u radu, zahtevi i očekivanja pacijenata, nekooperativnost pacijenata (rad sa fobičnim pacijentima, rad sa decom itd.), problemi u timskom radu.

Svi znamo kako to izgleda “biti pod stresom”, ali to stanje nije lako definisati rečima. Jednostavno objašnjenje bi moglo da bude “biti u situaciji ili doživeti nešto što nas opterećuje, a nad čim imamo ograničene mogućnosti kontrole”. Kako se stres manifestuje? Manifestacije mogu biti na fizičkom i na emocionalnom planu. Prvi znaci stresa su uočljivi na fizičkom nivou i to su najčešće umor, glavobolja, hiperventilacija, nemir u stomaku, muka i sl. Kada smo pod stresom naše telo luči kortizol, koji se i naziva hormon stresa. Veće količine ovog hormona uzrokuju fizičke simptome stresa, a ukoliko je nivo kortizola u organizmu povišen u dužem vremenskom intervalu može doći i do razvoja akutnih i hroničnih oboljenja. Uznemirenost, anksioznost i depresija su, pored fizičkih simptoma, vrlo česti znaci stresa, koji mogu da uzrokuju smanjenje radne sposobnosti i dovesti do stvaranja različitih zavisnosti (pušenje, alkoholizam, poremećaji ishrane). Mnoga naučna istraživanja pokazala su da je kod stomatologa alarmantna sve češća pojava fizičkih i emocionalnih problema izazvanih stresom. Ovi problemi uključuju kardiovaskularna oboljenja, hipertenziju, gastrični ulcer i kolitis, bolove u donjem delu leđa, probleme sa očima, alkoholizam i druge bolesti zavisnosti, depresiju i suicid.

ISTRAŽIVANJA I STATISTIKA
* Srčana oboljenja i povišen krvni pritisak su za 25% češća kod stomatologa nego kod opšte populacije.

* Emocionalna oboljenja su treća po učestalosti zdravstvenih problema stomatologa, dok se kod opšte populacije nalaze tek na desetom mestu.

* Stomatolozi imaju psiho-neurotične probleme dva i po puta češće nego drugi lekari.

* Na prvom mestu razloga smrti stomatologa su kardiovaskularna oboljenja uzrokovana stresom.

* U SAD je godišnja smrtnost stomatologa numerički ekvivalent koliko godišnje novih stomatologa završi jedan od većih stomatoloških fakulteta.

* Samoubistva su dvaput češća ko stomatologa nego kod opšte populacije i skoro triput češća nego kod osoba koje rade u kancelariji.

UZROCI STRESA KOD STOMATOLOGA

Zašto je baš profesija stomatologa toliko sklona fizičkim, mentalnim i socijalnim problemima uzrokovanih stresom? S obzirom da ste već izabrali zanimanje i da je uglavnom već kasno da postanete elektroinžinjer ili kancelarijski službenik onda je veoma bitno da što pre osvestite koji su uzroci stresa i koji su načini da se izbegnu negativni efekti stresa kako bi mogli da živite duže i srećnije.

* Ograničenja

Prosečan stomatolog provodi većinu svog vremena u ordinaciji, a to su često manje prostorije, ponekad čak i bez prozora. Sam posao stomatologa je komplikovan i precizan, a zahteva i provođenje većeg dela radnog dana u određenom položaju tela, svejedno da li radite sedeći ili stojeći. Sve ovo uzrokuje problem sa bolovima u vratu i leđima, cirkulatorne smetnje i zamor.

* Izolacija

Mnogi stomatolozi rade sami u ordinaciji, ili u najboljem slučaju imaju stomatološku asistentkinju. To je razlog zašto često nemaju mogućnost da podele svoje probleme sa kolegama. Problem izolacije je još pojačan time da se često stomatolozi ponašaju konkurentski jedni prema drugima, pa ne postoji kolegijalna podrška.

* Perfekcionizam

Konstantan zahtev za perfekcijom i nepogrešivošću je jedan od najvažnijih uzroka stresa i frustracije stomatologa, što je još dodatno pojačano time da su često pacijenti nezadovoljni rezultatima jer su imali nerealna očekivanja.

* Ekonomski pritisak

Nakon visokih troškova studiranja stomatologije, nakon diplomiranja treba pronaći posao ili otvoriti svoju ordinaciju. Ekonomski pritisak opterećuje veliki broj stomatologa i zbog toga mnogi rade prekovremeno, bez bolovanja i bez neophodnog odmora što dovodi do premora i fizičke iscrpljenosti. Poseban pritisak predstavlja činjenica da kad stomatolotog nije u ordinaciji nema prihoda, dok su troškovi i dalje isti. Međutim, neprestano raditi bez odmora možda će značiti malo veće prihode, ali će na kraju rezultat biti ugroženo zdravlje.

* Vremenski pritisak

Zbog neophodnosti pridržavanja rasporeda i termina zakazanih pacijenata stomatolozi su vrlo često pod stalnim stresom. Stomatologija kao da je pod uticajem Marfijevog zakona “Ako bilo šta može da krene naopako, desiće se i to u najgorem mogućem momentu”.

* Kompromisi i frustracije

Tokom godina studiranja budući stomatolozi se uče perfekciji i “idealnom” lečenju pacijenata. Međutim, realnost rada u ordinaciji je da često pacijenti ne mogu ili ne žele da prihvate predlog stomatologa za “idealno lečenje”, iz finansijskih ili drugih razloga. Rezultat toga je da su stomatolozi konstantno pod pritiskom da moraju da prave kompromise kojim često ne postižu idealne rezultate lečenja, a pacijenti i pored nepristajanja na najbolje rešenje imaju velika očekivanja od rezultata lečenja.

* Strah od stomatologa

Psihološki pritisak pod kojim su stomatolozi zbog rada s pacijentima koji imaju strah, ili čak i paniku od stomatologa može da ima veliki negativan uticaj na zdravlje stomatologa. Stomatolozi često imaju ubrzan rad srca, povišen krvni pritisak, pojačano znojenje itd., što su simptomi slični onima koji doživljavaju pacijenti koji imaju napad anksioznosti ili panike.

* Ličnost stomatologa

Naučna istraživanja su utvrdila da su mnoge osobine ličnosti koje su važne za dobrog stomatologa zapravo osobine koje su predispozicija za pojavu depresije i bolesti zavisnosti. Među tim osobinama su kompulsivna opsednutost detaljima, perfekcionizam i ekstremna fokusiranost, kontrola emocija, visoka i često nerealna očekivanja od sebe, svojih saradnika i pacijenata, kao i velika individualnost.

* Nedostatak fizičke aktivnosti

Za stomatologe je posebno važno da se bave fizičkim aktivnostima i vežbanjem, koje pored eliminacije negativnih efekata stresa neophodno u prevenciji progresivnog oštećenja mišića, tetiva, zglobova, kičme, manjih krvnih sudova i celokupne cirkulacije.

U stručnim medicinskim krugovima postoji neslaganje u tome da li je stres uzročnik problema ili je njihov rezultat, ali se svi slažu da je stres menadžment neophodan u cilju smanjenja negativnih efekata stresa. U stomatološkoj profesiji je opšteprihvaćeno mišljenje da je preventiva veoma bitan segment stomatologije, ali vrlo često zaboravljamo da su preventivne mere veoma bitne za očuvanje našeg opšteg zdravlja, posebno kad se radi o stresu.

 

Autor: dr Anita Brzaković je stomatolog, dugogodišnja direktorka firme “Hipokrat dental depo” iz Novog Sada koja se bavi maloprodajom i veleprodajom stomatoloških materijala i instrumenata, glavna urednica časopisa Dental Tribune Serbia&Montenegro. Menadžer u Joga studiju Hipokrat. NLP Master i Reiki praktičar.

U narednom izdanju nastavak “Stres menadžment i otklanjanje negativnih efekata stresa”

To post a reply please login or register
advertisement
advertisement