DT News - Bosnia and Herzegovina - Pušenje ubija zdrave bakterije u ustima i poziva patogene

Search Dental Tribune

Pušenje ubija zdrave bakterije u ustima i poziva patogene

Stomatološki fakultet Ohio

Stomatološki fakultet Ohio

pet. 17 kolovoza 2012

spasiti

  Nova istraživanja pokazala su da pušenje uzrokuje da se tijelo okrene protiv korisnih bakterija te pušače čini mnogo osjetljivijima na bolesti.

 Unatoč svakodnevnom četkanju i pranju usta, zdrave osobe sadrže stabilnu floru zdravih bakterija. Nova istraživanja pokazuju da su usta pušača mnogo kaotičnija – bakterijska flora je mnogo raznovrsnija i mnogo podložnija razmnožavanju štetnih bakterija.
„Skupina pušača pati od veće učestalosti oralnih bolesti od nepušača, osobito bolesti desni, što je veliki izazov za stomatologe“, navodi Purnima Kumar - izvanredni profesor parodonotolgije na Državnom Sveučilištu Ohio. Ona i njezini kolege su uključeni u istraživanje uloge tjelesnih mikrobioloških zajednica koje imaju ulogu u sprječavanju oralnih bolesti.
„Usta pušača izbacuju dobre bakterije, a patogene su pozvane unutra“, govori Kumar. „Tako im je dopušteno da proliferiraju mnogo brže nego što bi u nepušačkim uvjetima.“
„Rezultati ukazuju na to da bi stomatolozi trebali pružati mnogo agresivnije tretmane pušačima te bi imali dobar razlog da im preporuče prestanak pušenja“, kazala je Kumar. „Nekoliko sati poslije svog nastanka, bakterije počinju formirati zajednice nazvane biofilm u vašim ustima. Vaše tijelo nauči živjeti s njima jer za većinu ljudi zdravi biofilm drži loše bakterije pod kontrolom.“
Rezultati istraživanja su bili objavljeni u časopisu „Infection and Immunity“.
Usporedila je zdravi biofilm s lijepim travnjakom: „Kada promijenite dinamiku koja se događa na travnjaku -poput previše vode ili premalo humusa - dolazi do toga da nešto trave odumre i pojavljuje se korov.“ Za pušače „korov“ su bakterije koje izazivaju bolesti.
U novom istraživanju Kumarin tim je promatrao zajednice bakterija koje ponovo rastu nakon što su bile uklonjene. Od 15 zdravih nepušača i 15 zdravih pušača, uzeli su uzorke oralnog biofilma jedan, dva, četiri i i sedam dana nakon profesionalnog čišćenja.
Istraživači su tražili dvije stvari kada su uspoređivali brisove desni pacijenata.
Prvenstveno su analizom DNA htjeli vidjeti koje su bakterije prisutne u dentalnom plaku. Također su promatrali da li je organizam pacijenta počeo prepoznavati bakterije kao prijetnju. Ako je bilo tako, bris bi pokazao povišene razine citokina - stanica koje tijelo stvara da bi se oduprijelo infekciji.
„Kada uspoređujete pušača s nepušačem postoji vidljiva razlika. Prvo što primijetite je da u njegovom „travnjaku“, koji inače sadrži zajednicu od nekoliko vrsta korisnih bakterija , tih bakterija nema“, navodi Kumar.
Tim je otkrio da kod nepušača bakterijske zajednice dobivaju sličan omjer bakterijskih vrsta kao u ustima prije čišćenja. Bakterije koje se povezuju s bolestima su rijetke, a niske razine citokina pokazuju da tijelo zdravi biofilm ne smatra prijetnjom.
„Suprotno tome, usta pušača su kolonizirana patogenim bakterijama za koje znamo da su štetne, i to već unutar 24 sata. Pušačima treba puno više vremena da oforme stabilnu mikrobiološku floru, a kada se to i dogodi, bogata je patogenim bakterijama.“
Pušači također imaju veće razine citokina, što ukazuje na to da tijelo sprema imunološki odgovor na infekciju. Klinički, taj odgovor poprima oblik crvenih i nateklih desni nazvanih gingivitis, što može dovesti do ireverzibilnog gubitka kosti i parodontitisa.
Kod pušača, međutim, tijelo se ne pokušava samo riješiti štetnih bakterija. Vrste citokina nađene u brisovima desni znanstvenicima su pokazale da organizam pušača tretira čak i zdrave bakterije kao prijetnju. Iako još uvijek ne razumiju mehanizme koji stoje iza ovih rezultata, Kumar i njezin tim sumnjaju da pušenje narušava normalnu komunikaciju koja se odvija između zdrave bakterijske flore i njenog ljudskog domaćina.
Kumar smatra da ova otkrića imaju čistu implikaciju za skrb o pacijentima: „Treba promijeniti način na koji tretiramo pušačku populaciju. Njima treba mnogo agresivniji oblik terapije jer čak i nakon profesionalnog čišćenja, oni imaju jako veliki rizik da se uklonjene patogene bakterije odmah vrate u njihova usta.“
Nadalje tvrdi: „Stomatolozi često ne pričaju sa svojim pacijentima o prestanku pušenja. Ovi rezultati pokazuju da bi stomatolozi trebali imati stvarno aktivnu ulogu potpore pacijentima koji trebaju prestati pušiti.“
Za Kumar koja prakticira parodontologiju, osim što podučava kao profesor, rad na ovom istraživanju promijenio je njezin način rada s pacijentima. „Ja im pričam o našim istraživanjima, o bakterijama i reakcijama domaćina i onda kažem: Hej, stvarno sam zabrinuta za Vas! Pacijenti su bili puno voljniji poslušati i dvoje od njih je zapravo prestalo pušiti.“ Kumaričini suradnici su Chad Matthews i Vinayak Joshi sa Stomatološkog fakulteta Ohija, Marko de Jager i Marcelo Aspiras iz Philips Oral Healthcarea. Istraživanje je sponzorirano od strane Philips Oral Healthcarea.
Objavljeno u DTO CRO&BiH Edition 2-2012

To post a reply please login or register
advertisement
advertisement